Smanjenje dugova

Život na dug postao je sinonim za Hrvatsku. Građani Lijepe naše zaduženi su daleko više od njihovih kolega iz Europske unije. Više od 300 tisuća blokiranih dokaz je cijele priče. Smanjenje dugova moguće je samo ako sami sebi priznate da imate problem s dugovima. Dobar dio ljudi nastavi živjeti stilom kojim su živjeli prije dugova pa se minusi samo gomilaju.

Prvi korak u smanjenju dugova: Steknite kontrolu nad prihodima i rashodima

Prvi korak u smanjenju dugova jest preuzimanje kontrole nad financijama. Najvažnije je stvari sagledati s realne strane i vidjeti s koliko točno novca raspolažete. Možda zvuči banalno, ali u tome i najčešće leže problemi. Ljudi nisu svjesni koliko im novca ostane nakon što otplate sve potrebno. Najvažnije je u jednu tablicu popisati sve prihode i rashode. Tada ćete jasno vidjeti na što trošite najviše novca, gdje vam novac curi iz džepova, a da toga niste bili ni svjesni i kako doskočiti dugovima.

Drugi korak u smanjenju dugova: Ukinite sve članarine koje ne koristite

Novac odlazi na stvari koje ni ne koristimo, umjesto da tu istu svotu preusmjerimo za smanjenje dugova. Najčešće su to raznorazne naknade za bankovne kartice koje gotovo nikad ne koristimo, članarine za teretanu ili knjižnicu na koje smo zaboravili i slično. Na mjesečnoj bazi se na takvim stvarima skupi i po nekoliko desetaka eura koji se mogu iskoristiti za smanjenje dugova.

Treći korak u smanjenju dugova: Svedite sve dugove pod zajednički nazivnik

Treći korak u smanjenju dugova jest uzimanje kredita koji će sve preostale dugove staviti pod isti nazivnik. Jednim kreditnim zaduženjem lakše se dugovi mogu pratiti i otplaćivati. Kad ih ima više, ljudi jednostavno izgube volju i prepuste se zbog čega se dugovi samo gomilaju. Kreditne kuće u svojoj ponudi imaju brze kredite koji su namijenjeni za spašavanje kućnog budžeta. Radi se o svojevrsnoj financijskoj injekciji koja pomaže u vraćanju kontrole nad financijama.

Četvrti korak u smanjenju dugova: Poradite na financijskoj pismenosti

Smanjenje dugova – samo je sanacija problema, ali prije ili kasnije treba se uloviti u koštac sa srži problema. Financijska pismenost u Lijepoj našoj na niskim je granama, ali to nikako ne smije biti izgovor. Na internetu postoje raznorazni članci o štednji, a banke na svojim stranicama nude smjernice kako što više rastegnuti kućni budžet i pritom uštedjeti.

Najbolje je početi s minimalnim ciframa koje neće previše opteretiti budžet, a potom postupno povećavati svotu. S vremenom nećete ni primijetiti da vam novac „nedostaje“ nego ćete naučiti živjeti s manje. Štednja može poslužiti za crne dane ili nepredvidive situacije, a intenzitet određujete u skladu s vlastitim mogućnostima.