Život na kredit građanima Hrvatske postao je neizbježan. Pola milijuna građana zbog nemogućnosti stvaranja normalnog života, odlučilo je napustiti granice Lijepe naše. Posljedica toga je negativni prirodni prirast, ali i urušavanje gospodarstva i mirovinskog fonda. Velik broj građana prisiljen je stoga zaduživati se, a sve ne bili izgurali još jedan mjesec. Životni troškovi daleko premašuju primanja, a ni subvencioniranje države u stambenim kreditima ne pomaže. Građani su u potrazi da kreditima koji opterećuju više od trećine njihovih primanja. Na popularnosti sve više dobivaju lrediti do pola primanja.

Što se krije iza pojma kreditna sposobnost?

Potražnja za kreditima raste iz dana u dan. No ne zadovoljavaju svi uvjete za kredite. Banke prvo provjeravaju kreditnu sposobnost potencijalnog klijenta. Pojam koji smo svi već prije čuli, ali nitko od nas nije siguran što se iza toga krije. Radi se o vjerojatnosti da klijent može podmiriti svoja dugovanja u unaprijed dogovorenom roku. Kreditna sposobnost zapravo je mjerilo rizika koje je banka spremna podnijeti. Ona ovisi o nekoliko različitih faktora, od izračuna neopterećenog dijela plaće, poslodavac kod kojeg je klijent zaposlen, vrsta zaposlenja pa čak i  status jamca ili sudužnika. Prije odobravanja bilo kakve vrste kredita, osobito kredita do pola primanja, banke će uz kreditnu sposobnost provjeriti i izvješće HROK-a u kojima su vidljiva sva kreditna zaduženja, frekventnost otplate dugova, status sudužnika/jamca i slično. Tek nakon toga banka određuje može li klijent dobiti kredit ili ipak nije zadovoljio sve potrebne uvjete.

Kakvi su to krediti do pola primanja?

Banke najčešće izdaju kredite koji podrazumijevaju jednu trećinu neopterećenih primanja koja mogu pokriti mjesečni anuitet. Krediti do pola primanja posebna su vrsta kredita koja se u bankama određuje temeljem prosječne hrvatske plaće. To u prijevodu znači da klijenti koji imaju plaću nižu od prosjeka, može uzeti kredit čiji mjesečni anuitet ne prelazi polovicu primanja. Klijent koji ima veću plaću od prosjeka podliježe drugačijem izračunu, no neopterećeni dio ne smije biti manji od dvije tisuće kuna. No te kalkulacije ovise od banke do banke. Kreditne kuće imaju drugačiju politiku jer se na oslanjaju na kreditnu sposobnost klijenta već na njegovu financijsku urednost. Ne oslanjaju se na vrstu zaposlenja ni poslodavca, već im je važno da klijent ima redovna primanja i uredno podmiruje svoja dugovanja. U svojoj ponudi imaju kredite do pola primanja koje karakteriziraju manji iznosi i kratak rok otplate. Većini ljudi to predstavlja veliku prednost, iako to mnogi ne gledaju tako. Naime, što se krediti do pola primanja prije otplate, to ih klijent prije može ponovno zatražiti ako se javi potreba za tim. Banke kredite do pola primanja nude isključivo u svojim poslovnicama, dok su kreditne kuće svoje poslovanje prebacile na internet. Sve od, zahtjeva do ugovora, može se preuzeti s online stranica kreditnih kuća. Klijent ne mora ni izlaziti iz kuće da bi podnio zahtjev za kreditima do pola primanja. Sve može obaviti u svega nekoliko klikova mišem. Sam proces je uvelike olakšan i pojednostavljen, a dokumentacija je svedena na minimum. Do kredita do pola primanja, klijent može doći samo uz presliku osobne iskaznice, kartice tekućeg računa i platne/mirovinske liste.