Koliko novca trebate?

300 kn 10000 kn

Koji rok plaćanja želite?

15 dana 12 mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Sutra 18.11.2019 u 08:30
Ukupan iznos za vraćanje:


PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 6.000,00 kn na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 6.116,40 kn, uz EKS 8,12%, iznos Premije 116,40 kn te iznos mjesečne rate 1.223,28 kn (5 rata).
Minimalni period otplate kredita: 15 dana. Maksimalni period otplate kredita: 365 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 8,30%
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Gotovo da ne postoji Hrvat koji se u nekom razdoblju svog života nije okušao u traženju kredita. Pitanje „Kako dobiti kredit“ postavio si je svatko od nas i jednakom brzinom potražio odgovor u bespućima interneta. Svatko tko se oduči zatražiti kredit mora biti svjestan vlastitih financija, odnosno treba jasno znati koliko novca zarađuje, a koliko troši. Tek preciznim uvidom u kućni budžet može se odrediti koliko se isti može rastegnuti. Ako niste svjesni na što vam novac odlazi, teško da ćete moći pratiti rate kredita. Valja tome doskočiti na vrijeme i napraviti financijski plan kako dobiti kredit.

Kako dobiti kredit preko interneta? Napravite financijski plan

Prvi korak k ostvarenju tog cilja jest popisivanje svih prihoda i rashoda. Brzi krediti preko interneta mogu se dobiti u samo nekoliko koraka, no prije toga je potrebno napraviti sljedeće. Najbolje je napraviti tablicu u kojoj ćete na klik miša imati sve dostupno. Mnogi se iznenade kad popišu sve na što im sve novac odlazi i gdje im se sve nalaze rupe u budžetu. Najčešće su to članarine za kreditne kartice koje rijetko koriste, članarine u teretanama i knjižnicama, kupovanje kave za van i neplanirani odlazak u kupovinu. Sve to čini se kao sitnice, ali upravo to najviše nagriza budžet.

Nakon toga treba izračunati stvarno stanje kućnog budžeta pa odbiti od njega troškove stanarine, režija i hrane. Tek tako ćete vidjeti koliko na mjesec možete izdvajati za kredit. U tome može pomoći okvirni izračun rate kredita koje banke i kreditne kuće imaju na svojim internetskim stranicama. Pomoću njih potencijalni klijent može izračunati koliko bi ga rata kredita koštala zajedno s određenom kamatnom stopom. Taj je izračun samo okvirni jer prilikom odobravanja kredita, banke ne uzimaju u obzir samo primanja klijenta već i njegovu ukupnu zaduženost, vrstu zaposlenja pa i starosnu dob.

Kako dobiti kredit preko interneta? Skupite što više ponuda i ne libite se pitati službenike

Kad je budžet postavljen najbolje je skupiti nekoliko ponuda. Pritom se treba voditi samo vlastitim mogućnostima i potrebama jer ono što odgovara drugima, ne mora nužno pasati i vama. Ponude je najbolje zatražiti direktno od službenika kreditnih kuća i banaka. Oni će vam dostaviti najaktualnije ponude. Naime, one koje se reklamiraju na portalima i televizijama nerijetko su kratkog vijeka i često ih krase specifični uvjeti koji inače ne vrijede.

Kako dobiti kredit preko interneta? Što sve nude banke, a što kreditne kuće

Kako dobiti kredit u banci i kako dobiti kredit u kreditnoj kući – na ova pitanja ne postoji jednak odgovor. Banke imaju puno strože regulative i obavezno prilikom podnošenja zahtjeva provjeravaju kreditnu sposobnost klijenta. Pritom uzimaju u obzir sve, od vrste ugovora o radu do poslodavca pa sve do zaduženja i visine primanja.

Kreditne kuće po tom su pitanju puno fleksibilnije. Svoje su poslovanje prilagodile potrebama tržišta i ne ograničavaju svoju ponudu samo na one koji su zaposleni na određeno vrijeme. Njima vrsta zaposlenja nije bitna kao ni dob potencijalnog klijenta. Njima je najvažnije da klijent pazi na svoje financijsko stanje, ima redovna primanja i uredno podmiruje svoja dugovanja.

Bankama neki klijenti predstavljaju jednostavno prevelik rizik koje one nisu spremne podnijeti. Samim time njihov bazen potencijalnih klijenata se smanjuje, dok kreditne kuće osluškuju tržište. Ipak većina Hrvata još uvijek radi na određeno i ne prima plaću veću od hrvatskog prosjeka.