Banke koje zatvaraju ovrhe

Ovrha, blokada, blokirani – riječi su na koje unatrag par godina nismo ni obraćali pažnju, a danas su postale dio naše svakodnevice. U Hrvatskoj ima više od 300 tisuća blokiranih građana koji duguju oko 6 milijardi eura. Procjenjuje se da dugovi prosječnog Hrvata iznose oko 9 tisuća eura stoga ne čudi što su se riječi poput ovrha i blokada ustalile u našem rječniku. Ne prođe ni dan, a da u novinama ne izađu podaci kako dugovi rapidno rastu. Ovrhe pokreću ovrhovoditelji koji prisilnim putem žele naplatiti svoja dugovanja. To može biti bilo koja fizička ili pravna osoba, a sama uloga posrednika pripala je Financijskoj agenciji koja vodi cijeli postupak.

Građani su se u dugovima našli zbog iznenadnih otkaza koji Lijepu našu pogađa već dulji niz godina, a mnogi su baš zbog toga pokušali sreću naći i na drugim krajevima svijeta. Čak su se u sprječavanje vala iseljavanja uključile i tvrtke koje pomažu svojim radnicima da izađu iz blokade. No nekima to nije dovoljno pa pomoć traže i kod kreditnih kuća i kod banaka. Banke koje zatvaraju ovrhe u svojim ponudama imaju posebne kredite koje klijentima omogućuju ili reprogramiranje ili refinanciranje postojećih kredita. Banke koje zatvaraju ovrhe u slučaju gubitak posla, svojim klijentima nude reprogramiranje kredita sve do novog zaposlenja. Na taj se način mijenja otplatni plan i najčešće se produljuje uz niže kamatne stope. No s obzirom na to da je sam rok otplate dulji, samim time znači da su i kamate po otplati duga veće.

Što sve banke koje zatvaraju ovrhe nude

Ovisno o situaciji, banke koje zatvaraju ovrhe pokušat će se klijentima dogovoriti otplatni plan jer žele naplatiti barem dio dugovanja. Osobito ako su ovrhovoditelji one same, tada im je u interesu da namire ono što su uložile. Ako se građani nađu pod ovrhom, ne smije im se dirati zaštićeni račun odnosno tri četvrtine njihovih primanja koja su im neminovna za život. Dugovi se otplaćuju iz preostale četvrtine sve dok se isti ne otplati. Jednom kad dugovi izmaknu kontroli, nije se lako izvući iz toga, ali banke koje zatvaraju ovrhe nude refinanciranje kredita onima koji za to imaju uvjete.

Riječ je o zatvaranju više različitih kredita i dugovanja, te podvlačenjem svih troškova pod jednim novim kreditom. Možda zvuči komplicirao, ali zapravo se radi i jeftinijoj verziji otplati postojećih kreditnih dugovanja koja omogućuju bolju kontrolu nad troškovima. Zašto je ta verzija jeftinija? – zato što za svaki kredit treba platiti troškove obrade, naknade i različitu visinu kamate, a jedan kredit koju okuplja sve troškove ujedno znači i manje naknada i svega navedenog.

To je osobito bitno za klijente koji teško drže financije pod kontrolom. Ovako lakše mogu pratiti svoje prihode i rashode te brže izaći iz blokade. No to ne znači da se refinanciranjem kredita može novac tek tako potrošiti. Banke koje zatvaraju ovrhe svojim klijentima uvjetuju dokaz da su novac potrošile na zatvaranje dugova i kreditnih obaveza. Oko 30 posto iznosa kredita može se isplatiti u gotovini i potrošiti nenamjenski. Svojevrsno je to osiguranje da će klijent stvarno novac potrošiti na smanjenje dugova, a ne samo generirati veće.